Povreda kičmene moždine

Što je veća povreda na kičmenom stubu, veći je nivo disfunkcije delova tela, odnosno veći deo tela je potpuno ili gotovo nefunkcionalan. Osoba sa takvom povredom može imati senzorne i motoričke probleme, što se odražava na pokretanje i osećaj donjih udova u slučaju paraplegije, do pokretanja svih delova tela, problema sa samostalnim disanjem u slučajevima ozbiljnije tetraplegije.

Povreda može dovesti do promene u pokretima, osećajima, a neki od uobičajenih poremećaja su smanjenje ili gubitak kontrole pražnjenja bešike, refleksni ispadi ili trzaji, bol ili intenzivni grčeviti i nekontrolisani pokreti, poremećaji ili gubitak seksualne funkcije, narušena plodnost. Koliko će biti promena zavisi od toga na kom je mestu povređena kičmena moždina. Najveći problem je u tome što je oštećena veza između mozga i delova tela ispod povrede.

Pored toga, povrede se dele na potpune i nepotpune, zavisno od toga koji je stepen prisustva senzacije/osećaja i pokreta ispod nivoa povrede. Potpuna povreda znači da nema voljnih pokreta (trzaji se ne računaju – oni su nevoljni) ili osećaja ispod nivoa povrede.
Prisustvo nekih osećaja ili voljnih pokreta ispod nivoa povrede predstavlja delimičnu povredu.

Povredu kičmene moždine izazivaju traumatični događaji, poput saobraćajnih nesreća, pada, ali i neke bolesti, kao što su rak, artritis, multipla skleroza koja dovodi do upale kičmene moždine.

Ozljeda kralježnične moždine

Klasifikacija povrede

Ozljeda kralježnične moždine

Ako posmatramo kičmu kroz stanje i vrstu povrede kičme, ona je grupisana po segmentima kičmenih pršljenova, a stepen oštećenja se klasifikuje po oblastima koje obuhvataju kičmene pršljenove.

Postoje četiri dela kičme. Na vrhu se nalazi vratna kičma (cervikalna), koja vrat drži uspravnim. Sledeći deo je grudni/leđni (torakalni), koji se proteže otprilike do visine struka. Sledi slabinski deo (lumbalni), koji se podudara sa slabinama, i poslednji, četvrti deo, a to je trtični (sakralni) deo, koji se proteže do repnog dela kičme. Ako krenemo od vrha do dna kičme (uopšteno govoreći, od najtežeg stepena povrede prema lakšim), povreda kičme se klasifikuje u grupe.

Povrede u vratnom delu kičme

  • oblast C1-C4 povezana je sa najtežim oblikom povrede sa paralizom gornjih i donjih ekstremiteta, srednjeg dela tela; osoba ima problema sa samostalnim disanjem, ima poteškoće ili nema kontrolu nad bešikom, a ponekad se javlja i ograničena funkcija govora, tako da je osoba ograničena u svojim svakodnevnim aktivnostima bez pomoći drugih. Ako su oduzeta sve četiri uda, stanje se naziva tetraplegija (kvadriplegija)
  • C5 – C8 oblast povrede ukazuje da osoba ima određen stepen kontrole nad pokretima gornjih i donjih ekstremiteta i može samostalno da diše i govori, kao i da se kreće uz pomoć invalidskih kolica
  • C5 povreda – osoba može da podiže i savija ruke, ali je moguće prisustvo nepotpune ili potpune paralize zglobova šaka, srednjeg dela tela ili nogu, sa otežanim disanjem. Potrebna je pomoć drugih osoba u nekim svakodnevnim aktivnostima, ali osoba može samostalno da se kreće pomoću kolica. Slaba kontrola ili potpuni izostanak kontrole bešike
  • C7 bolja kontrola nerava ruku, prstiju. Osobe sa ovom vrstom povrede mogu samostalno obavljati većinu dnevnih aktivnosti . Kontrola bešike je loša, ali uz medicinsku opremu osobe mogu same voditi računa o ovoj fizičkoj funkciji pražnjenja. Samostalnost pokretanja uz invalidska kolica.

Povrede u torakalnom delu kičme:

  • T1 – T5 oštećenje nerava u ovoj oblasti odražava se na mišiće, gornji deo grudi, srednji deo leđa i trbušne mišiće. Ruke i ramena su uglavnom potpuno u funkciji. Povreda (koja se najčešće naziva paraplegija), obično pogađa donji deo tela i noge. Osobe uz invalidska kolica mogu upravljati prilagođenim vozilima, a uz pomoć pomagala se mogu osloniti i na noge
  • T6 – T12 – pogođeni nervi su trbušni i leđni. Gornji deo tela uglavnom funkcioniše bez smetnji. Relativno dobra kontrola probave u sedećem položaju. Slaba kontrola bešike ili izostanak kontrole. Osobe uz invalidska kolica mogu upravljati prilagođenim vozilima, a uz pomoć pomagala se mogu osloniti i na noge.

Povrede u lumbalnom delu kičme:

  • L1 – L5 generalno ukazuje na stepen povrede pri kojem dolazi do gubitka funkcije kukova i nogu. Loša kontrola bešike ili je uopšte nema. U zavisnosti od stanja i snage nogu, osoba se može kretati pomoću invalidskih kolica i uz pomoć pomagala oslanjati na noge.

Povrede u trtičnom delu kičme (sakralnom):

  • S1 – S5 – delimičan gubitak funkcije kukova i nogu. Loša kontrola bešike ili je uopšte nema. Velika verovatnoća da je osoba u stanju da samostalno hoda.

Analni sfinkter odgovara oblasti S4 –S5 i predstavlja završetak kičmene moždine. To je kritičan deo u analizama za dijagnozu tipa povrede i prihvaćeno je da postojanje voljnih analnih kontrakcija, bez obzira na druga oštećenja, ukazuje na nepotpunu povredu.

Ozljeda kralježnične moždine

Emocionalno stanje povezano sa povredom

Kada se osobe suoče sa dijagnozom i novim stanjem poput povrede kičmene moždine mogu prolaziti kroz različite emocionalne faze. Prirodni emotivni niz započinje odbijanjem i nevericom, zatim tugom, ljutnjom i na kraju najvažnijom fazom – prihvatanjem.

Važno je da pratimo svoj tempo, da ne preskačemo faze i ostavimo sebi vremena koliko god je potrebno da svaku fazu proživimo dok ne budemo spremni za sledeću. Naši bližnji često sve prolaze sa nama i mogu nas dosta motivisati da što pre stignemo do završne faze prihvatanja.

Međutim, neke osobe mogu predugo ostati u stanju poricanju, pretvarajući se da je „sve po starom“, što nije dobro. Naime, za emocionalnu ravnotežu ključno je shvatiti da neka ili većina starih pravila ne važi, ali zato imamo ceo život da stvaramo nova, prema svedočenju mnogih osoba sa povredom, kao i kvalitetnijih postavki i stavova nego pre povrede. Na taj način idemo prema napred, planiramo budućnost, trudimo se da živimo onako kako je najbolje za nas i odgovorimo na postavljene izazove.

Svi ponekad imamo loše dane, pa čak i ako smo uspešno prošli zahtevni period do faze prihvatanja, mogu nam se ponekad desiti i loši trenuci. Zato je uz otvoren odnos sa porodicom i bliskim osobama dobro poznavati udruženja osoba sa invaliditetom sličnim našim, inspirisati se uspešnim i srećnim pričama osoba sa povredom kičmene moždine, pomoći nekome rečju, utehom, razumevanjem, da ponovo obnove smisao i životnu radost.

Često postavljana pitanja i odgovori

Kako se dijagnostikuje nivo oštećenja?

Nakon povrede cilj je da se što pre započne program rehabilitacije i oporavka pacijenta, a idealno bi bilo postaviti dijagnozu u roku od prvih 72 sata. Stepen povrede određuje se sistemom testova koji ispituju motoričke funkcije i nivo osećaja koje pacijent može da oseti na raznim delovima tela.

ASIA/ISCoS Exam Chart (testna skala) rangirana je po klasama u rasponu A – E, pri čemu klasa A znači potpuni izostanak motoričkih i senzornih funkcija ispod (niže od) nivoa povrede, dok klasa E znači da više od 50 % mišića ispod nivoa povrede funkcioniše normalno i, prema tome, omogućava osobi pokrete, osećaje i fiziološke funkcije tela.